...Realizacija ideje kampusa u Hrvatskoj započinje početkom milenija vjerojatno kao potpora ideji društva znanja, i to ponajprije u Splitu, a zatim u Rijeci. Na trsatskom brdu ustupljena su 23 hektara zemljišta bivših vojarni za potrebe kampusa. Prva je vojarna izgrađena 1927. godine na tadašnjoj granici prema Italiji, a kompleks je proširen poslije II. svjetskog rata. Zadržana su tek dva stara objekta koji ulaze u prvu fazu izgradnje kampusa - eklektična, pomalo klasicistička vojarna iz 20-tih transformirana je u Akademiju primijenjenih umjetnosti, dok je objekt iz poslijeratnog razdoblja postao Znanstveno-tehnološki park. Realizacija kampusa započela je prema prvonagrađenom urbanističkom rješenju Darija Gabrića čija je tendencija bila ostvariti „otvoreni grad“. Od četiri do sada izgrađena objekta (menza autora Mirka Buvinića, Maje Furlan Zimmermann, Mirele Bošnjak i Ivana Galića; Građevinski fakultet Olge Magaš; Fakultet za matematiku, fiziku i biotehnologiju Darija Gabrića) naseljena je tek zgrada Filozofskog i učiteljskog fakulteta autora Hildegard Auf Franić, Tina Franića i Vanje Ristera.